Mapa/Škola/Kako čitati predizborne ankete: istorijska tačnost Faktor Plusa i Ipsosa

Kako čitati predizborne ankete: istorijska tačnost Faktor Plusa i Ipsosa

Poređenje predviđanja i stvarnih rezultata kroz 6 izbornih ciklusa (2017–2026). Koja agencija koliko greši, u kom pravcu, i šta to govori o tome koga zovu kao naručioca.

·11 min čitanja·
metodologijaanketeagencije

Glavna teza. Predizborne ankete mogu biti korisne kao gruba procena, ali samo ako znaš koliko agencija greši istorijski i u kom pravcu greši. Ovo nije analiza metodologije — to mogu samo statističari. Ovo je arhiva stvarnih predviđanja i stvarnih rezultata kroz šest izbornih ciklusa (2017–2026), na nivou procentnih poena. Rezultat: Faktor Plus i Ipsos/CESID greše različito, i obe agencije imaju konkretne komercijalne veze koje čitalac treba da uzme u obzir.

1. Predsednički izbori 2017.

Prvi test: Faktor Plus je bio odličan o Vučiću, ali je drastično pogrešio o opoziciji. Poenta da jedna tačna cifra u anketi ne znači da je cela anketa pouzdana.

Predsednički — 1. krug, 02.04.2017.

Faktor Plus
ListaPredviđenoStvarnoGreška
Aleksandar Vučić55,2%55,06%+0,14 pp
Saša Janković8,1%16,36%−8,26 pp
Vuk Jeremić12,1%5,66%+6,44 pp
Vojislav Šešelj12,1%4,48%+7,62 pp

Obrazac: tačnost oko poznatog favorita, ali preuveličan „bandwagon efekat“ za poznata imena (Jeremić, Šešelj) i potcenjen novi kandidat (Janković).

2. Parlamentarni 2020. — izborni bojkot

Ovaj ciklus je metodološki beznačajan za ocenu tačnosti — najveći deo opozicije (Savez za Srbiju) bojkotovao je izbore, pa predviđanja nisu imala šta da zeznu. Ipak, sve agencije su bile tačne, što pokazuje da u odsustvu konkurencije svaki model izgleda dobro.

Parlamentarni — 21.06.2020.

Ipsos / CESID — exit poll
ListaPredviđenoStvarnoGreška
SNS (Aleksandar Vučić — za našu decu)62,7%60,65%+2,05 pp
SPS-JS10,6%10,38%+0,22 pp
SPAS (Šapić)4,1%3,83%+0,27 pp

Izlaznost 49%, najniža od 2000. godine. „Tačnost“ predviđanja ovde više govori o tome da modeli funkcionišu kada je rezultat faktički predvidljiv — ne o kvalitetu agencija.

3. Parlamentarni 2022. — Faktor Plus greši za 12,6 poena

Ovo je ključni ciklus za ocenu. Kada se opozicija vratila u izbornu trku, agencije su imale realan test. Faktor Plus je pred same izbore u mesečnoj anketi tvrdio da bi SNS dobila 55,6% — stvarno je dobila 42,99%. To je greška od 12,6 procentnih poena, što matematički daleko prevazilazi standardnu granicu greške (±3pp na uzorku od 1.000 ispitanika).

Parlamentarni — 03.04.2022.

Faktor Plus (mesečna anketa pred izbore)
ListaPredviđenoStvarnoGreška
SNS (Aleksandar Vučić — zajedno možemo sve)55,6%42,99%+12,6 pp

12,6 procentnih poena prekomerne procene za SNS je statistički nepomirljivo sa nezavisnom metodologijom. Kada se greška sistematski prostire u jednom pravcu, to ukazuje na problem postavke uzorka ili direktan uticaj naručioca.

Parlamentarni — 03.04.2022. (druga agencija)

Ipsos / CESID — exit poll na дан избора
ListaPredviđenoStvarnoGreška
SNS46,6%42,99%+3,6 pp
Ujedinjeni za pobedu13,6%13,55%+0,05 pp
SPS11,4%11,59%−0,19 pp

Ipsos/CESID exit poll je takođe prekomerno procenio SNS, ali za 3,6pp — u granicama statističkog šuma. Opozicione liste su bile precizno procenjene.

4. Parlamentarni 2023. — Ipsos radi za SNS, i ipak je tačan

Ipsosovo finalno predizborno istraživanje za izbore 17.12.2023. naručila je sama SNS izborna lista. To ne znači da je Ipsos falsifikovao brojeve — predviđanje je bilo izuzetno precizno, u granicama greške za sve tri liste. Ali naručilac-izvođač veza je sama po sebi bias-indikator: agencija ne može biti nezavisna od klijenta koji je plaća. To utiče na tajming objave, naslov, način prikaza rezultata u medijima — nešto je tehničko, nešto komunikaciono.

Parlamentarni — 17.12.2023.

Ipsos (naručilac: SNS)
ListaPredviđenoStvarnoGreška
SNS (Vučić — Srbija ne sme da stane)44,6%46,75%−2,15 pp
Srbija protiv nasilja23,6%23,66%−0,06 pp
SPS (Dačić — Premijer Srbije)8,7%6,55%+2,15 pp

Uzorak 3.712 ispitanika, od 12. do 14. decembra, telefon + online. Tehnički — vrlo precizno. Komercijalno — naručeno od strane SNS-a, što treba uzeti u obzir.

5. Beogradski izbori 2024. — Ipsos potcenjuje SNS za 5 poena

Ipsos je ovog puta pogrešio u suprotnom pravcu — potcenio je SNS za 5,2pp i precenio „Biramo Beograd“ za 4,0pp. To ponovo pokazuje da se greške predizbornih anketa ne ponašaju kao beli šum — one imaju sistematske obrasce koji zavise od političkog konteksta.

Beograd — 02.06.2024.

Ipsos (3 dana pre izbora)
ListaPredviđenoStvarnoGreška
Beograd sutra (SNS)47,7%52,9%−5,2 pp
Kreni-promeni (Manojlović)16,3%17,4%−1,1 pp
Biramo Beograd (Veselinović/Pavlović)16,2%12,2%+4,0 pp

Kad se greška sistematski širi u suprotnom pravcu za dve liste u istom uzorku (SNS potcenjen, opozicija precenjena), to nije statistički šum — to je metodološki ili politički obrazac.

6. Lokalni izbori 2026. — Faktor Plus potcenjuje lokalnu mašinu

Najsvežiji primer. Faktor Plus je aprila 2026. objavio nacionalnu anketu pre lokalnih izbora 29. marta (u 10 opština): SNS 46,4%, studentska lista Đokića 28,7%. U praksi, u pojedinim opštinama SNS je dobio znatno više od 46%, a u Knjaževcu čak 55,73%. To je greška preko 9 procentnih poena za jednu opštinu.

Lokalni — 29.03.2026. (Knjaževac)

Faktor Plus (nacionalna anketa, april 2026)
ListaPredviđenoStvarnoGreška
SNS (Vučić — Knjaževac, naša porodica)46,4%55,73%−9,3 pp

Važno ograničenje: to je bila nacionalna anketa, ne lokalna. U malim opštinama SNS-ova terenska mašina često jače radi nego u gradovima, što znači da je lokalne rezultate teško predvideti iz nacionalne ankete. Ali isto objašnjenje važi i za grešku 2022. — uvek postoji „racionalno opravdanje“ za pogrešnu prognozu.

7. Isti mesec, dve suprotne slike — 2026.

Sve do sada bilo je poređenje ankete sa stvarnim rezultatom. Ali izbora još nema, a ti danas čitaš ankete. Šta onda? Onda se agencije porede međusobno — i tu se vidi nešto što nijedna pojedinačna anketa ne otkriva.

SNS — nivo podrške (%)0%10%20%30%40%50%apriljunavgustsept.46,447,147,248,635,738,6Studentska lista — nivo podrške (%)0%10%20%30%40%50%apriljunavgustsept.28,730,731,537,144,948,5Razlika: SNS − Studentska (procentni poeni)−100+10+20apriljunavgustsept.SNS vodiStudentska vodi25,6 p.p.razlike u istom mesecu+17,7+16,4+15,7+11,5−9,2−9,9
Faktor plus (april, jun, dve u septembru) — anketaCRTA + Stanford, jun — nezavisna anketaBIRODI, avgust — MODEL (sadrži F+ i CRTA kao ulaz)

Svi brojevi su za OPREDELJENE birače — jedina baza na kojoj su ove agencije uopšte uporedive. Y-osa na prva dva panela počinje od nule namerno: članak koji uči kako se čitaju prikazi podataka ne sme sam da koristi skraćenu osu.

Prvi nalaz — razmimoilaženje je daleko veće od greške uzorka. U junu 2026. i Faktor Plus i CRTA bili su na terenu. F+ daje SNS-u prednost od 16,4 poena; CRTA daje studentskoj listi prednost od 9,2 poena. To je 25,6 poena razlike u istom mesecu. Na uzorku od 1.200, granica greške na razlici dve liste je oko ±5,5pp — dakle razmimoilaženje je četiri do pet puta veće od onoga što uzorkovanje uopšte može da objasni. To nije šum. Najviše jedan od njih dvoje može biti u pravu.

Drugi nalaz — slažu se oko pravca, ne slažu se oko nivoa. Kod F+ studentska lista raste u svakom merenju (28,7 → 30,7 → 31,5 → 37,1), a prednost SNS-a se svaki put smanjuje (+17,7 → +16,4 → +15,7 → +11,5). Isti pravac pokazuju i CRTA i BIRODI: između juna i avgusta studentska dobija 0,7 poena na razlici. Ali nivoi su i posle poslednjeg skoka u dva sveta — kod F+ SNS vodi u svakoj tački, kod CRTA-e i BIRODI-ja vodi studentska. To je klasičan potpis „efekta kuće“ (house effect) — stalan pomak nivoa. I ima vrlo praktičnu posledicu za čitaoca: trend unutar jedne agencije je upotrebljiviji od nivoa između agencija. Kad F+ četiri puta zaredom pokaže da studentska raste, to nešto znači čak i ako misliš da su im apsolutni brojevi pomereni.

Ali iz jednog skoka se ne čita brzina. Do početka septembra obe grupe kretale su se praktično istim tempom: kod F+ studentska je na razlici dobijala ≈0,4 poena mesečno (2,0 za pet meseci), između CRTA juna i BIRODI avgusta ≈0,35. Onda je F+ anketa rađena od 16. do 20. septembra spustila razliku za 4,2 poena — između dve objave razmaknute 17 dana, dvostruko više nego za prethodnih pet meseci. Pre nego što se to pročita kao ubrzanje, dve stvari. Prvo, promenila se ponuda. To je prva F+ anketa posle proglašenja listi. Blok NPS — Novo lice Srbije — Ekološki ustanak, koji je 4. septembra imao 3,4%, u objavi se više ne pojavljuje zasebno; ako je i meren, stoji u 1,8% za „neku drugu opciju ili manjine“. Direktor agencije kao jedan od razloga skoka navodi upravo koncentrisanje dela opozicionih birača oko studentske liste — dakle bar deo skoka može biti preslagivanje ponude, a ne promena mišljenja. Drugo, greška uzorka. Granica greške na promeni razlike između dve ankete (uzorci 1.200 i 986) je najmanje oko ±7,5 poena — šira nego na jednoj anketi, jer se nesigurnost obe sabira. Skok od 4,2 poena je unutar nje. Ubrzanje postaje nalaz tek kad ga potvrdi sledeće merenje, a najbolje i druga agencija.

Ograda: BIRODI nije nezavisna potvrda CRTA-e. To je model procene, a ne anketa, i on CRTA-u i Faktor Plus koristi kao ulazne podatke — BIRODI to i sam naglašava. Dakle ovde stvarno imamo F+ liniju od četiri tačke i CRTA-u kao JEDNU tačku. Četiri tačke naspram jedne nije dovoljno za sud o tome ko je u pravu; dovoljno je samo za sud o tome kolika je neizvesnost.

8. Zbirni pregled greške kroz cikluse

CiklusFaktor Plus → SNSIpsos/CESID → SNS
Predsednički 2017.+0,14 pp—
Parlamentarni 2020.—+2,05 pp
Parlamentarni 2022.+12,6 pp+3,6 pp
Parlamentarni 2023.—−2,15 pp
Beograd 2024.—−5,2 pp

Zašto Knjaževac NIJE u ovoj tabeli

Onih −9,3pp iz šestog poglavlja poredi NACIONALNU anketu (46,4%) sa rezultatom JEDNE opštine (55,73%). To nije greška ankete — to je poređenje dve različite stvari. Nacionalna anketa ne tvrdi ništa o Knjaževcu, pa ne može ni da pogreši o njemu. Primer ostaje vredan kao pouka da se lokalni rezultati ne predviđaju iz nacionalnog uzorka, ali bi kao „greška agencije“ u zbirnoj tabeli bio nefer i lako oboriv. Zato stoji zasebno.

Sa Knjaževcem van tabele, Faktor Plus ima samo dva uporediva nacionalna merenja — i ona su međusobno udaljena 12,5 poena (+0,14pp 2017. i +12,6pp 2022). Dva merenja su premalo da se govori o „rasponu“, ali jedno poređenje ipak stoji čvrsto: jedna jedina greška Faktor Plusa iz 2022. (12,6pp) veća je od celog raspona Ipsos/CESID-a kroz četiri ciklusa (8,8pp).

Raspon Ipsos/CESID-a je od −5,2pp do +3,6pp kroz četiri ciklusa. To je i dalje šire nego što teorijska statistika dozvoljava, ali je stabilnije i — važnije — greši u oba smera, što liči na metodološki šum a ne na pristrasnost.

I jedno upozorenje o samoj tabeli: kolona prati samo grešku za SNS. Agencija može da pogodi favorita a da drastično promaši odnos snaga — tačno to se desilo 2017, kad je Faktor Plus pogodio Vučića na 0,14 poena, a istovremeno promašio Jankovića za −8,26 i Jeremića za +6,44. Jedan tačan broj ne znači tačnu anketu, i zato je treći panel gornjeg grafikona (razlika, a ne nivo) poštenija mera od bilo koje pojedinačne cifre.

9. Kako čitati ankete kritički

  • Ne uzimaj jednu agenciju kao autoritet. Kada obe kažu slično — to je jak signal. Kada se razilaze — taj razilazak je granica neizvesnosti.
  • Pitaj ko je naručilac. Ozbiljna anketa uvek javno navodi naručioca. Ipsos za izbore 2023. je radio za SNS — to jeste objavljeno, i čitalac treba to da uzme u obzir.
  • Pitaj za uzorak i metod. 1.000 ispitanika telefonom daje granicu greške ±3pp. 3.000 daje ±1,8pp. Anketa bez objavljenog uzorka nije naučno vredna — to je marketing.
  • Sistematska greška ≠ slučajna greška. Ako agencija u svim listama greši u istom pravcu (npr. SNS uvek za 4-12pp više) — to nije slučaj, to je pristrasnost.
  • Lokalne rezultate ne predviđaj iz nacionalne ankete. Male opštine imaju gušću terensku mašinu vlasti, što znači da nacionalna 46% može značiti lokalnih 55-60% u malom mestu. To važi za SNS u retro-izgradnji (Knjaževac, Bor) ali ne nužno u urbanim sredinama.

10. Šta ovaj članak NE tvrdi

  • Ne tvrdi da Faktor Plus namerno falsifikuje brojeve. Tvrdi da je istorijska varijabilnost greške u odnosu na standardnu metodologiju statistički neuobičajena.
  • Ne tvrdi da Ipsos „prodaje“ rezultate klijentu. Tvrdi da naručilačka veza sama po sebi predstavlja sukob interesa koji čitalac treba uzeti u obzir.
  • Ne preporučuje nijednu agenciju kao „konačnu istinu“. Preporučuje korišćenje više izvora i poređenje među njima.

Izvori

  1. mediji
  2. mediji
  3. mediji
  4. izveštaj
    Ipsos — Izbori 2020, poslednja procena
    Ipsos Strategic Marketing · 2020
  5. mediji
  6. izveštaj
  7. izveštaj
  8. izveštaj
    RIK — Zvanični rezultati parlamentarnih izbora 2023
    Republička izborna komisija · 2023
  9. izveštaj
  10. izveštaj
  11. mediji
  12. mediji
  13. izveštaj
  14. izveštaj
  15. mediji
  16. mediji
  17. mediji

Svi izvori su javno dostupni. Linkovi vode do originalnih publikacija ili stranica izdavača.